Najnovija naučna istraživanja o vitaminu D ukazuju nam na to da njegova uloga nije samo jačanje kostiju. Klinička studija sa Harvadskog medicinskog fakulteta pokazuje da osobe sa niskim nivoom vitamina D u krvi imaju povećan rizik od nastanka srčanih oboljenja. Taj rizik je naročito naglašen kod osoba sa povišenim krvnim pritiskom.
Ova studija je počela 1996. godine i ispitivano je više od 1.700 osoba prosečne starosti 59 godina. Osobe koje su imale nizak nivo vitamina D u krvi, ispod 15 nanograma u jednom mililitru, imale su dva puta veći rizik od nastanka srčanog infarkta, moždanog udara i drugih srčanih oboljenja nego osobe koji su imale preko 15 nanograma u 1 mililitru.
Najveći procenat srčanih oboljenja nađen je kod osoba sa visokim krvnim pritiskom i niskim nivoom vitamina D. Naučnici su ustanovili da je razlog za to činjenica da se receptori za vitamin D nalaze najviše u srčanom mišiću i sluzokozi krvnih sudova.
Nedovoljna količina vitamina D u organizmu može dovesti i do povećanog rizika od nastanka raka prostate, raka pankreasa, raka debelog creva i raka dojke.
Nizak nivo ovog vitamina povećava i rizik od nastanka multiple skleroze i slabljenja kostiju (osteoporoze).
Rizične grupe za nedostatak vitamina D:
- starije osobe
- osobe sa tamnijom bojom kože
- bebe koje se hrane isključivo dojenjem
- osobe koje su nedovoljno izložene sunčevim zracima
Smatra se da svakodnevno izlaganje sunčevim zracima od 5 minuta pomaže našem organizmu da proizvede dovoljnu dnevnu količinu ovog vitamina. Vitamin D se inače prirodno nalazi u sardinama, tuni, lososu, a dodaje se i mleku, margarinu i napicima od soje.
Ministarstvo zdravlja Kanade preporučuje da osobe od rođenja do 50. godine života unose 200 IUS (međunarodnih jedinica) vitamina D dnevno, od 51-70. godine života 400 IUS, a preko 70. godina života - 600 IUS dnevno.