Zdravlje Krstarice > Tegobe > Dioksin - uzrok raka i drugih bolesti

Dioksin - uzrok raka i drugih bolesti

Dragan Cvetković 01.09.2009.

Dioksin je hemijsko jedinjenje na bazi hlora koje se dobija veštačkim putem pri proizvodnji polivinil-hlorida (PVC). Pored toga, koristio se za proizvodnju herbicida i bojnih otrova. Dioksin spada u veoma otrovna jedinjenja.

Prema zvaničnim istraživanjima, kada bi se upoređivala otrovnost, najotrovniji je toksin botulizma, zatim toksin tetanusa, na trećem mestu su toksini difterije, a na četvrtom dioksin.

Polivinil-hlorid (PVC) se veoma mnogo koristi u savremenom životu, ali je njegov nusproizvod dioksin jedno od najtoksičnijih hemijskih jedinjenja. Najveće količine dioksina oslobađaju se spaljivanjem plastike. U sredinama gde se spaljuju velike količine plastike dim se posle odlaska u atmosferu vraća kao talog ili sa kišama na zemlju i kontaminira tlo. Preko biljaka i trave, dioksin se unosi u životinjske organizme pa ga jedući meso i mi unosimo u svoj organizam. U malim količinama dioksin se oslobađa i kada se plastične boce i kese zagrevaju ili zamrzavaju.

Ono što zabrinjava jeste to što se i veoma male količine dioksina koje nisu toliko opasne gomilaju u našem organizmu, u masnom tkivu, dok ne dostignu opasne kancerogene pa i smrtonosne doze.

Dejstvo dioksina na organizam

Ono što čini dioksin veoma opasnim jedinjenjem jeste činjenica da i u malim količinama može izazvati pad imuniteta organizma (imunosupresija). Padom imuniteta svaki organizam je veoma podložan dejstvu virusa i bakterija.

Smrtna doza dioksina za miša, u labaratorijskim uslovima, iznosi jedan mikrogram na kilogram telesne težine, a sto puta manja koncentracija dioksina je kancerogena.

Bolesti

Hlorni dioksin svojim delovanjem u jačim dozama na kožu može izazvati pojavu akni koje se veoma dugo leče.

Dokazano je da dioksin i u malim količinama uzrokuje mnoge bolesti: tumore, bolesti endokrinih žlezda, dijabetes, bolesti kože, a utiče negativno na plodnost i funkcije mozga (pamćenje).

Dokazi

Sistematskim pregledima i statističkim obradama podataka u najrazvijenijm zemljama, ustanovljeno je povećanje broja obolelih od malignih bolesti, a jedan od uzroka je i unošenje dioksina u organizam (udisanjem i ishranom).

Dok je bio predsednički kandidat, Viktor Juščenko (Ukrajina) je iznenada oboleo od tada nepoznate bolesti. Testovi su pokazali da je njegovo loše zdravstveno stanje bilo uzrokovano trovanjem dioksinom.

Svojevremeno su vođeni sudski sporovi o otrovnom dejstvu herbicida koji su korišćeni u Vijetnamskom ratu. Tamo su korišćeni herbicidi, pored ostalih sastojaka, sadržali i izvesnu količinu dioksina. Iako su ovi slučajevi zataškavani, ustanovljeno je da je dioksin izazvao povećanje broja obolelih od raka kod Vijetnamaca, ali i kod američkih vojnika koji su iz aviona raspršivali herbicide.

Američki naučnici su ustanovili da se dioksin oslobađa i pri zagrevanju ili hlađenju namirnica u plastičnoj ambalaži. Naročito je opasno podgrevati hranu u plastičnoj ambalaži u mikrotalasnoj pećnici.

Saveti

Da biste smanjili otrovno dejstvo dioksina na organizam preporučujemo:

  • smanjite korišćenje hrane koja je "očuvana" herbicidima
  • smanjite upotrebu plastične ambalaže za čuvanje hrane
  • nemojte podgrevati niti razmrzavati hranu u plastičnoj ambalaži u mikrotalasnoj pećnici
  • ne zamrzavajte vodu za piće u plastičnim bocama

Dodatni saveti

Što više jedite sveže voće i povrće, jer ono ima mnogo korisnih sastojaka i antioksidanata koji sprečavaju trovanje našeg organizma kancerogenim materijama.

Šetajte po čistom vazduhu jer fizička aktivnost i kiseonik sprečavaju razvijanje ćelija raka.

Preporučite

4.73 (glasova: 76)

Komentari

Kliknite ovde da biste ostavili komentar.

  • Da li je i koliko štetna PVC stolarija u stambenim objektima, odnosno da li emituje dioksin u toku redovne upotrebe?
    (Jelena Rakić, Srbija - 01.09.2009. 12:13)
  • Molim da objasnite, da li i PET ambalaža za vodu spada u "opasnu" plastiku, odnosno da li sadrži PVC? Hvala unapred.
    (Slobodan Cakić, Srbija - 01.09.2009. 12:41)
  • Živim u Finskoj, i sve voće (osim možda jabuka, i to onih koje nisu za jelo) i povrće je "očuvano" herbicidima. Znači, morala bih jesti samo meso jelena, hleb, krompir i malo šargarepe (dok je ima). Hm.
    (Vesna R, Oulu - 02.09.2009. 13:35)
  • Ovo je veoma interesantna i značajna tema i hvala autoru što je postavio ovu temu i dao potrebne informacije. Moram da kažem da mi se nikako ne dopada što se danas mnoga pića, od kiselih voda, preko raznih vrsta sokova, pa čak i piva, zatim razne vrste jogurta, pudinga, vrhnja, majoneza i umaka, pa čak kobasica i raznih vrsta mesnih prerađevina od svježeg mesa u vakumskom pakovanju puni u ambalaže od plastike. Plastične flaše, plastične čaše, plastične kutije, plastične kese jesu najčešći dio ambalaže u kojima se uskladištava ili prodaje hrana za ljudsku upotrebu. Sva ta roba u plastičnoj ambalaži izložena je po našim marketima. Osim toga, mnoge vrste tih proizvoda izgledaju vizuelno primamljive za oči. Jabuke ili drugo voće ili povrće koje kupujemo na štadnovima takvih marketa kao i pileće, teleće ili juneće meso prilikom konsumiranja kod kuće je krajnje neukusno. Trka za profitom stvorila je kod velikih robnih proizvođača neprirodan način đubrenja biljaka sa dosta hemijskog đubriva i zaštitom raznim herbicidima i pesticidima koji veoma štetno djeluju na čovjekovo zdravlje. Što se tiče mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina kao i konzumnih jaja, stoka koja je hranjena raznim koncentratima, a čije se meso i drugi stočni proizvodi prodaju po marketima - nema nikakvog ukusa. Zato se ne treba čuditi ako se tek kupljeno pileće meso iz marketa prilikom kuhanja pileće supe potpuno raspadne, a takva supa nema nikakvog ukusa. Konzumna jaja sa velikih farmi također imaju čudan ukus, a slično je sa junećim i telećim mesom od stoke koja je hranjena koncentratima. Sve to, naravno, utječe negativno na zdravlje čovjeka. Bitno je smanjiti upotrebu herbicida, hemijskog đubriva i pesticida i od strane države predvidjeti čitav set mjera od edukativnih, nadzornih do represivnih i kažnjivih za proizvođače hrane. Plastičnu ambalažu zamijeniti staklenom, drugom manje opasnom ambalažom koja nije štetna po ljudsko zdravlje.
    (Branislav Bera, Bosanski Novi - Novi Grad - 13.09.2009. 01:24)