Zdravlje Krstarice > Depresija > Tinejdžeri i depresija: uzroci i simptomi

Tinejdžeri i depresija: uzroci i simptomi

Dragan Cvetković 20.02.2009.

Kada je reč o adolesecentima, veoma je teško utvrditi da li su njihovi izlivi nezadovoljstva ili tuge samo trenutni ili je u pitanju prava adolescentska depresija. Normalno je da se većina tinejdžera u određenim trenucima oseti nesrećno. Kada se tome još doda i pojačano dejstvo hormona, karakteristično za taj period, kao i bezbroj promena kroz koje tenejdžeri prolaze - nije teško primetiti da se njihovo raspoloženje menja iz minuta u minut. Pa ipak, sprovedena istraživanja pokazuju da čak svaki osmi tinejdžer podleže adolesecentskoj depresiji. Nemojte dozvoliti da vas ovo uplaši, jer su ovakve depresije najčešće kratke i prolazne. Ukoliko pak ovakvo stanje potraje duže od dve nedelje - treba svakako zatražiti pomoć kvalifikovanog zdravstvenog radnika.

Šta prouzrokuje adolescentsku depresiju?

Postoji puno razloga da se tinejdžer oseća tužno i nesrećno. Zbog slabijih ocena u školi i pritiska nastavnika, tinejdžer može početi da se oseća bezvredno i samim tim izgubiti samopuzdanje koje je dotad imao. Na razvoj depresije mogu uticati i loši odnosi sa vršnjacima, seksualno opredeljenje, ali i pritisak u porodici kao sredini u kojoj se nameću određene vrednosti i navike. Takođe, u nekim slučajevima, adolescentska depresija može biti prouzrokovana i stresom koji potiče iz same sredine koja svakodnevno okružuje jednog tinejdžera. Bez obzira na uzrok depresije, ukoliko ni prijatelji ni porodica nisu dovoljni da je tinejdžer prevaziđe, pa se i pored tolike podrške i dalje oseća izolovano i nesrećno - jasno je da je reč o tzv. adolescentskoj depresiji.

Najčešći simptomi adolescentske depresije

Kod dece koja su sklona ovom vidu depresije jasno se mogu videti promene u ponašanju, razmišljanju i raspoloženju. Manifestuju se time što tinejdžer jednostavno izgubi motivaciju i interesovanje za sve i povuče se u sebe. Ovakva deca su, takođe, sklona ekscesivnom ponašanju, prekomernom ili slabom spavanju, promenama u ishrani, pa čak i kriminalnim radnjama...

Česti simptomi depresije adolescenata:

  • apatija
  • česte glavobolje i umor
  • poteškoće sa koncentrisanjem
  • teško donošenje odluka
  • preterani osećaj krivice
  • neodgovorno ponašanje (neispunjavanja obećanja i obaveza, stalno kašnjenje na časove, bežanje iz škole...)
  • kraći gubici pamćenja
  • opsednutost smrću i umiranjem
  • buntovničko ponašanje
  • tuga i pojačana nervoza
  • nesanica (insomnija)
  • odavanje alkoholu i drogama
  • udaljavanje od prijatelja

Ukoliko vaš tinejdžer pokazuje neke od navedenih simptoma, delujte na vreme kako biste što pre sprečili dalji razvoj depresije i pomogli svom detetu da izađe iz ove potencijalno opasne faze. Neki od načina su: češći i duži razgovori sa decom, rešavanje objektivnih problema, češće druženje sa decom, podsticanje hobija, podsticanje sportskih ili vannastavnih aktivnosti...

Ukoliko navedeni simptomi potraju duže i postanu zabrinjavajući, bez ustručavanja potražite pomoć školskog psihologa, lekara ili neuropsihijatra.

Preporučite

4.74 (glasova: 60)

Komentari

Kliknite ovde da biste ostavili komentar.

  • Ovo je mnogo poučno i treba svako da pročita ako nije upućen. Pozdravljam sve koji imaju isto mišljenje. Majka jednog tinejdžera koja se mnogo brine o njemu, jer nema tko drugi.
    (Milka Jeftić, Prijedor - 28.03.2009. 23:41)
  • Prepoznala sam sebe u gorenavedenom komentaru majke jednog tinejdžera. Donekle znam kako joj je, jer i sama sam u sličnoj situaciji. Na nama koji sami odgajamo decu je velika odgovornost i otuda puno više brige. Mislim da to osećanje u nama može olakšati saznanje da prevelikom brigom možemo samo dodatno opteretiti našeg adolescenta i stvoriti mu dodatni pritisak. Znam da nije lako izaći na kraj sa sopstvenim strahovima za, prvenstveno zdravlje svog deteta, ali mislim da mu možemo više pomoći sa opuštenom atmosferom, da smo tu kad nas zatraži, ali mu dati slobodu odlučivanja u nekim segmentima i ne mešati se baš u sve, ne smarati ga i daviti previše, pokazivati neprekidno ljubav i pohvalama ulivati mu samopouzdanje, uzdržavati se od kritika i dati mu podršku za druženja i izlaske koji ga usrećuju, naravno, sve sa merom. Ako se prepoznaju simptomi depresije, mislim da se treba prvo obratiti lekaru, ipak je to najbezbedniji način. I još nešto, što naročito važi za samohrane roditelje - naći svoje mesto u životu, probati biti zadovoljan sobom privatno i poslovno, koliko god je moguće. Tako ćemo i našem tinejdžeru olakšati muke njegovog sazrevanja.
    (Helena Ilić, Beograd - 23.07.2009. 09:58)